Riječ Božja u Korizmi

Korizma je priprava za temeljni blagdan kršćana: USKRS. U njemu je sažeta osnovna zbilja kršćanske vjere - vazmeno otajstvo. Krist je nadvladao smrt, a s njome mržnju, zloću i grijeh i očitovao se kao Pobjednik. Zbog toga su od davnine u vazmenoj noći pripravnici na krštenje primali sakrament krštenja i tako su svjesno prianjali uz Krista i dali se na put koji je on zacrtao svojim životom.
I danas, kada u našoj sredini ima još uvijek odraslih ljudi koji nisu kršteni, Uskrs dobiva svoje prvotno značenje: pripravu na krštenje odraslih. A odrasli se ne može krstiti ako ne povjeruje u Krista. Zbog toga su čitanja u korizmeno vrijeme usredotočena na osnovne istine vjere i na tumačenje otajstva krštenja.
Međutim, krštenje je početak kršćanskog života. Stoga i odrasli kršćani koji su već povjerovali imaju rasti u svojoj vjeri. I za njih je Uskrs prigoda da obnove svoju krsnu vjeru, postanu svjesniji otajstva smrti i uskrsnuća, otajstva koje ima obilježavati sav njihov život. Ne bi smjelo biti kršćanina koji u vazmenoj noći ne bi bdio i pridružio se zajednici vjere koja slavi Kristovo uskrsnuće. Međutim, danas pogotovo, rast u vjeri svih kršćana najbolji je put da daju svjedočanstvo svoje vjere u Krista onima koji nisu kršćani. Uzalud je govoriti o obnovi kršćanstva u naše vrijeme, uzalud je kukati nad činjenicom da ima velik broj nekrštenih, ako sami kršćani ne daju drugima svjedočanstvo vjere. To je jedini put da druge mogu uvesti u otajstvo umrlog i uskrslog Krista.
Zbog toga je i korizma ispunjena čitanjima koja najbolje ocrtavaju i uvode u središnje otajstvo vjere. Kroz šest tjedana, četrdeset dana, zajednički svake godine pripravljamo se na Uskrs, a tako i dublje ulazimo u otajstvo Krista. Šest tjedana zajednički slušamo Riječ Božju i napredujemo u svome životu vjere. Za pripravnike na krštenje, koje zovemo i katekumenima, ovih šest tjedana je od silnog značenja. Ovo je vrijeme kad im se navješćuje kršćansko otajstvo vjere u svem svome svjetlu i sa svim svojim zahtjevima. To je vrijeme kad oni trebaju primiti život u Crkvi, život koji će za njih značiti zalaganje u nasljedovanju Krista i njegova služenja.
Svi kršćani koji se pripravljaju na Uskrs nastoje odstraniti iz svog života grijeh i napredovati u služenju drugima. Takav napor u napredovanju je neophodan, žele li istinski uzeti udjela u Kristovoj smrti i uskrsnuću.
Čitanja iz Starog zavjeta ove nas godine podsjećaju kako Bog vodi svoj narod i nas, novi svoj narod. Zemlja na kojoj obitavamo Gospodinov je dar. Zbog toga smo obvezani Gospodinu iskazivati svoju zahvalnost na tome daru. Bog je obećao u davnini Abrahamu brojno potomstvo, time je očitovao da je on Gospodar života; time je ujedno obećao Kristov dolazak, što je izvor novoga i vječnoga života. Mojsiju se očitovao u ognju i poslao ga svome narodu da probudi u njemu vjeru i povede ga putem spasenja. Kad su Hebreji predvođeni Jošuom ušli u obećanu zemlju, odmah su proslavili blagdan Vazma. To je izraz njihova trajnog zahvaljivanja, jer Bog je njihov Gospodin i on im je dao zemlju koju će obitavati. No, u novim nevoljama za izgnanstva u Babilonu, Bog govori svome narodu po proroku Izaiji. Otvorit će im se novi put kroz pustinju i oni će opet postići slobodu. Tako je i naš životni put mukotrpan i mučan, ali Bog je naš predvodnik i on će nas jednom uskrsle i oslobođene primiti u vječnu domovinu.
Evanđelja nam navješćuju onoga koga ćemo susresti u vazmenom otajstvu: Isusa koji se za nas bori protiv duha zla; Isusa koga preobraženoga promatramo unaprijed u slavi; Isusa koji se sa svojim Ocem raduje povratku izgubljene i zalutale djece; Isusa suca koji nas manje osuđuje nego što mi osuđujemo druge i sebe same.
Poslanice, uzete iz Pavlovih pisama, pozivaju nas na obraćenje u Kristu. Valja nam vjerovati i priznavati da je Isus Gospodin koji je uskrsnuo. Valja nam uzeti udjela u Kristovu križu koji će preobraziti naše smrtno tijelo i sjediniti nas u slavi svome preobraženome tijelu. Valja nam shvatiti pouku Izlaska o kome nam govori Biblija i to nam ima biti poticaj da imamo više vjere od vjere koju su očitovali Hebreji. Treba da se po Kristu pomirimo s Bogom. Treba da zajedno sa svetim Pavlom prihvatimo sve nevolje i sve treba da smatramo za gubitak, samo da Krista spoznamo i zadobijemo silu njegova uskrsnuća. Nećemo samo izvanjski slaviti Uskrs, već ćemo sudjelovati u Kristovu uskrsnuću. Katekumeni i kršteni imaju za vrijeme korizme dublje spoznati Krista. Treba da se priznaju grešnima pred Bogom i utječu se njegovu neizmjernom milosrđu. Obraćati se, znači neprestano se okretati Kristu i ići njegovim putem. To znači sudjelovati u njegovoj muci, u njegovoj smrti i uskrsnuću. To znači zajedno po krštenju i euharistiji u svakidašnjem životu prihvaćati protivštine i nevolje, te iz njih s Kristom vođeni, izlaziti kao pobjednici po ljubavi i požrtvovnosti. To nam je možda teško razumski shvatiti, ali to ćemo istinski shvatiti jedino ako budemo provodili takav život.
 
vlč. Tomislav Subotičanec
  1. NAJNOVIJE
  2. NAJČITANIJE
  • Tijelovo
    Tijelovo Na blagdan Tijelova, više no obično, naše misli zaokuplja presveta Euharistija. Neizmjerna ljubav i svemoć našega Spasitelja stvorile su jedinstven način Božje prisutnosti među nama ljudima: pod prilikama kruha i vina. Isus u Hostiji naš je Božanski Emanuel – Bog s nama; On je hrana naše duše i zalog vječnoga života. On je Svećenik i Žrtva koja se svakodnevno preko ruku novozavjetnih službenika oltara prinosi svom nebeskom Ocu.Ukoliko sudjelujemo na euharistijskoj gozbi, mi činimo jedno…
  • Kumstvo
    Kumstvo U pastoralu sakramenata krštenja, potvrde i ženidbe, gotovo svakodnevno se susrećemo s problematikom kumstva i kumovanja. Velik broj vjernika nije upućen te nažalost ne razumije ulogu i značenje osobe kuma/e prilikom slavljenja sakramenata, a još manje njegove dužnosti i obaveze koje bi imao/la obavljati tijekom čitavoga života. Odatle proizlaze brojne poteškoće, problemi, nesporazumi, a nerijetko i traume koje nastaju u trenutku kada postane jasno da osoba koja je ˝odabrana˝ ne može biti kum/a, jer za…
  • "Kao što Crkva 'čini' Euharistiju, tako Euharistija 'čini' Crkvu." - Papa Ivan Pavao II.
    "Kao što Crkva 'čini' Euharistiju, tako Euharistija 'čini' Crkvu." - Papa Ivan Pavao II. Drugi vatikanski sabor u svojim konstitucijama ("Konstitucija o svetoj liturgiji" i "Dogmatska konstitucija o Crkvi") govori o Euharistiji kao o središnjem sakramentu Crkve, iz kojega izviru svi ostali i crpe svoju djelotvornost i snagu.U duhu ovih misli, dolazimo i do onog najvažnijeg zaključka da se svaka župna zajednica prvenstveno ostvaruje u euharistijskom okupljanju. Srce župnoga života i najviši cilj svega pastoralnoga djelovanja u župi, jest nedjeljni euharistijski sastanak s uskrslim Kristom Gospodinom. U tom susretu…
  • Odricanje i žrtva u vremenu Korizme
    Odricanje i žrtva u vremenu Korizme Na Pepelnicu ili čistu srijedu, u Katoličkoj crkvi započinje Korizma, četrdesetdnevna priprava za Uskrs. Tijekom Korizme svi smo pozvani na neke pozitivne promjene u našim životima. Nad svima nama lebdi Isusova riječ: ''Kraljevstvo Božje je pred vratima, obratite se i vjerujte Radosnoj vijesti“.Što za nas kršćane znači obraćenje? Za obraćenje možemo reći da je mijenjanje puta, smjera; micanje od onoga što je zlo i okretanje k Bogu. Ono uključuje i nutarnju i vanjsku promjenu –…
  • Uskrs - Vazam
    Uskrs - Vazam Uskrs je najveći i najstariji blagdan kršćanstva. Kršćani slave uskrsnuće svoga Gospodina – Isusa Krista. Po evanđelju ono se dogodilo u okvirima ondašnje židovske Pashe. Stoga se, kao i Pasha, slavi svake godine u doba punog mjeseca, neposredno iza proljetne ravnodnevnice. Osnovna poruka kršćanske vjere jest Kristovo uskrsnuće kao zalog našega uskrsnuća. To je temeljni događaj koji do kraja osmišljava svaki ljudski život i cijelu povijest čovječanstva. Bez toga uskrsnuća, koje jamči vječnu budućnost svake…
  • Odredbe o postu i nemrsu u Zagrebačkoj nadbiskupiji
    Odredbe o postu i nemrsu u Zagrebačkoj nadbiskupiji Prema kanonskim odredbama i odluci zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića o postu i nemrsu u Zagrebačkoj nadbiskupiji u 2017. godini, ističemo sljedeće:Katoličkim vjernicima preporučuje se post i molitva, posebno petkom, kao dragocjeno sredstvo na putu zajedništva s Bogom i služenja braći ljudima. Stoga je važno da svećenici povremeno na to podsjete župljane i protumače im kršćansko značenje molitve i posta.POST i NEMRS obvezuju vjernike na Pepelnicu i Veliki petak. Uzdržavanje od mesne ili druge hrane…
  • Riječ Božja u Korizmi
    Riječ Božja u Korizmi Korizma je priprava za temeljni blagdan kršćana: USKRS. U njemu je sažeta osnovna zbilja kršćanske vjere - vazmeno otajstvo. Krist je nadvladao smrt, a s njome mržnju, zloću i grijeh i očitovao se kao Pobjednik. Zbog toga su od davnine u vazmenoj noći pripravnici na krštenje primali sakrament krštenja i tako su svjesno prianjali uz Krista i dali se na put koji je on zacrtao svojim životom.I danas, kada u našoj sredini ima još uvijek…
  • Veliki ili Sveti četvrtak
    Veliki ili Sveti četvrtak Veliki ili Sveti četvrtak je spomendan ustanovljenja presvete euharistijske žrtve i gozbe te svećeničkoga reda. Ujedno je to dan kad je Gospodin svojim učenicima dao “novu zapovijed” - da se međusobno ljube kao što je on ljubio njih. Sve se to zbilo na posljednjoj večeri za vrijeme blagovanja vazmenog janjeta. Stoga je na Veliki četvrtak služba Božja prožeta sjećanjem na ta velika otajstva. U svakoj crkvi redovito se prikazuje samo jedna sveta misa. Pod njom…
  • Uskrs - Vazam
    Uskrs - Vazam Uskrs je najveći i najstariji blagdan kršćanstva. Kršćani slave uskrsnuće svoga Gospodina – Isusa Krista. Po evanđelju ono se dogodilo u okvirima ondašnje židovske Pashe. Stoga se, kao i Pasha, slavi svake godine u doba punog mjeseca, neposredno iza proljetne ravnodnevnice. Osnovna poruka kršćanske vjere jest Kristovo uskrsnuće kao zalog našega uskrsnuća. To je temeljni događaj koji do kraja osmišljava svaki ljudski život i cijelu povijest čovječanstva. Bez toga uskrsnuća, koje jamči vječnu budućnost svake…
  • Kako biti dobar roditelj
    Kako biti dobar roditelj Roditeljstvo, odnosno odgajanje djece sigurno je jedno od najljepših ali i najzahtjevnijih iskustava koje ljudsko biće može imati. Činom rođenja djeteta mi postajemo roditelji, a da za to prethodno nismo stekli nikakvu kvalifikaciju. Znači, počinjemo obavljati nešto u čemu nemamo iskustvo. Stoga  često preuzimamo modele ponašanja i odgoja kako su se ponašali naši roditelji prema nama. Najčešće upravo one obrasce za koje smo mislili da nikad nećemo primjenjivati u odgoju svoje djece primjenjujemo vrlo često,…